- Detalji
-
Kategorija: Uncategorised
- Objavljeno: Petak, 19 Veljača 2016 07:32
- Hitovi: 6069
Tko je tko
u društvu IRANDUSTAN?
1. Azra Abadžić Navaey (Navai), članica Izvršnog odbora, rođena u Zagrebu 1976. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je dvopredmetni studij Turkologije i Francuskog jezika i književnosti. Na istom je fakultetu završila poslijediplomski studij književnosti, obranivši doktorski rad 2013. godine. Od 2004. radi na Katedri za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje izvodi nastavu iz starije i moderne turske književnosti, islamske civilizacije i perzijskog jezika. Povremeno prevodi s perzijskog i turskog te sudjeluje u organizaciji javnih tribina i predavanja vezanih za književnost i kulturnu povijest orijentalnih naroda.
2. Ebtehaj Navaey (Ebtehadž Navai), predsjednik i član Izvršnog odbora, rođen je u Iranu 1965. godine. U Zagrebu živi od 1987. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je stomatologiju i specijalistički studij ortodoncije. Radi u struci od 1998. kao specijalist ortodont. U slobodno vrijeme bavi se književnim prevođenjem s perzijskog na hrvatski i obrnuto. Autor je zapaženog prijevoda perzijske poezije Budi biser, biser budi (VBZ, Zagreb, 2010., 2012)., perzijsko-hrvatskog rječnika i nekoliko priručnika za učenje perzijskog jezika. U Iranu je objavio prijevode proznih djela Miljenka Jergovića i Danila Kiša. Član je Hrvatskog društva književnih prevodilaca. Vanjski je suradnik i savjetnik HRT-a za prevođenje filmova i dokumentaraca.
3. Darko Milošić, član Izvršnog odbora, rođen je u Zagrebu 1967. godine. Završio je studij književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski nastavnik. Bavio se prevođenjem s engleskog jezika, osobito stručne i popularne literature iz psihologije, pedagogije, teologije i publicistike. Od 2008. piše blog pod pseudonimom "gospon profesor". Objavio je zbirke eseja 55 lakih komada i Novi laki komadi. Član je Hrvatskog društva pisaca. Radi kao urednik u izdavačkoj kući Sandorf.
4.TEA KRIZMANIĆ
rođena 13. rujna 1989. godine u Zadru, Republika Hrvatska. Nakon završene Gimnazije, 2010. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu upisuje studij Orijentalne filologije, studijsku grupu Perzijski jezik i književnost. Nakon završenog prvog ciklusa u trajanju tri godine upisuje i magistarski studij na istom odsjeku te stiče akademsku titulu magistra perzijskoga jezika i književnosti. Tijekom studiranja sudjelovala je u organiziranju međunarodne konferencije za perzijanizirana društva održanoj u Sarajevu 2013. godine, a 2016. godine u Teheranu sudjeluje u ljetnoj školi perzijskog jezika organizirane od strane Sveučilišta Allameh Tabataba’i u Teheranu i Fondacije Sa’di.
Govori engleski, talijanski i perzijski jezik.
5. VESNA IVEZIĆ
Rođena u Sisku gdje je završila gimnaziju i srednju glazbenu školu. Diplomirala filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala na Odsjeku za sociologiju, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Povremeno vanjska suradnica različitih dnevnih tiskovina u Hrvatskoj (teme: kultura, umjetnost, ekologija, društvene teme ,religija). Organizatorica i jedna od pokretačica Bunker festivala zabranjivanih i zaboravljenih filmova u Puli, u okviru kojeg se održava i okrugli stol posvećen slobodi stvaralaštva i pitanju položaja autora.. Zaposlena u Centru za filozofiju medija u Zagrebu ( izvršna urednica znanstvenog časopisa In medias res) Sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim simpozijima, filozofskim, sociološkim i interdisciplinarnim, te objavljivala radove u znanstvenim i literarnim časopisima.
Članica je Udruženja likovnih umjetnika i književnih stvaralaca ULIKS iz Pule, u statusu slobodnog umjetnika.
Članica Hrvatskog društva pisaca (HDP), Hrvatskog sociološkog društva (HSD), Hrvatskog filozofskog društva (HFD)
6. FRANKO ĆORIĆ
Dr. sc. Franko Ćorić, povjesničar umjetnosti
Rođen 15. veljače 1976. godine u Metkoviću. Osnovnu školu i opću gimnaziju
Vladimira Nazora završio u Splitu, a studij povijesti umjetnosti i
germanistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad
o službi zaštite kulturne baštine u Austro-Ugarskoj Monarhiji obranio
2010. godine. Od 2015. godine je docent na Odsjeku za povijest umjetnosti
Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni interesi su mu povijest i teorija
konzerviranja, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena
konzervatorska teorija i praksa. Osobni interesi su mnogobrojni: kultura,
umjetnost, duhovnost, povijest, putovanja, gastronomija i jezici. Govori i
piše njemački i engleski, a služi se i talijanskim i portugalskim jezikom.
U slobodno vrijeme se bavi prevođenjem i slikarstvom. Od 2016. godine
pokazuje rastuće zanimanje za iransku kulturu i umjetnost.
7. VEDRAN OBUĆINA
Vedran Obućina (rođen 1982) je hrvatski politolog i teolog, svećenik Ortodoksne starokatoličke crkve. Radi kao politički analitičar za Poljsku narodnu banku, Advance.hr i Al Jazeera Balkans, gdje se često bavi bliskoistočnim temama. Doktorant je na Sveučilištu u Regensburgu, u Njemačkoj, gdje radi istraživanje na temu pomirenja na osnovi religije, što mu je glavni znanstveni interes. U Iranu je boravio više puta, pri čemu je obavio i znanstveno istraživanje o iranskoj semiotici na temelju proučavanja divar negari u Teheranu. Govori perzijski jezik, te je vodio školu za učenje perzijskog jezika u Rijeci s dozvolom zaklade Bonijade Saadi. Surađivao je ili još danas surađuje s Kulturnim centrom veleposlanstva IR Iran, fondacijama Ibn Sina i Mulla Sadra u Sarajevu, udrugom Baština duhovnosti u Mostaru, Međunarodnim centrom za međureligijski dijalog na sveučilištu Al-Mustafa u Komu. Autor je knjige "Politički sustav Islamske Republike Iran" koju je izdao Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Pisao je i o iranskoj kulturi, planinarstvu, običajima i gastronomiji u Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, u časopisu Hrvatski planinar, na svom portalu za gastronomsku kulturu i baštinu Taste of Adriatic, te u aktivnostima kroz Irandustan, Klub mladih Rijeka, Islamski centar Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci te kroz znanstvene seminare i konferencije.
